Elèv, bank ak kat kredi

Ogmante IQ finansye ou

Chè Elèv,

Èske w te konnen jan w jere bòdwo w yo, prè etidyan yo ak kat kredi w ane sa a kapab afekte kapasite w pou w finanse yon nouvo machin, lwe yon apatman oswa menm jwenn yon travay pandan plizyè ane apre w fin gradye?

Se poutèt sa li enpòtan pou ogmante "IQ finansye" ou nan kòmansman karyè nan kolèj, lè w kòmanse pran desizyon finansye. Vin yon konsomatè entelijan pral kenbe nòt kredi ou wo, to enterè ki ba, ak chemen sekirite finansye klè.

Sensèman,
Siyati Pwokirè Jeneral Eta New York
Tet Pwokirè Jeneral Letitia James

Ogmante IQ finansye ou

Kat kredi

Li fasil pou fouye yon twou finansye ak kat kredi. Peye balans minimòm sou yon kat ki gen gwo enterè ka fè menm bagay ki pa chè koute anpil, nan tou de enterè ou peye jodi a ak sa ou ka peye nan lavni.

Abitid ou prete ak peman kounye a etabli fondasyon istwa kredi ou. Pa janm prete oswa fè w peye plis pase sa ou ka remèt... alè ak konplè.

Sèvi ak yon kat kredi

  • Evite enterè ak frè an reta. Peye bòdwo alè pou evite gwo frè an reta ak to enterè ki ogmante. Peye tout kantite lajan ou dwe epi evite chaj enterè yo.
  • Pran prekosyon nou ak frè ki depase limit yo. Lwa federal entèdi moun ki bay kat kredi yo peye frè ki depase limit amwenske ou entansyonèlman chwazi pou w “ap patisipe” nan kouvèti asirans ki depase limit la. Pa patisipe. Ou ka fè w peye yon frè enpòtan si ou depase limit kredi ou.
  • Pa pran avans lajan. Pousantaj enterè sou avans lajan an jeneralman pi wo pase to enterè ki chaje sou acha.

Ranbousman èd finansye

Si lekòl ou a fè patenarya ak yon bank pou ofri kat debi, ou pa ta dwe oblije sèvi ak sèvis bank sa a pou jwenn aksè nan ranbousman èd finansye ou. Li ka pa ofri pi bon kondisyon yo oswa li ka gen frè kache. Ou ka jwenn rabè èd finansye federal atravè yon chèk sou papye oswa pa depo dirèk nan kont labank ou chwazi a. Si lekòl ou a pa ofri opsyon sa yo, mande pou li mete yo disponib.

Kenbe tras de lajan ou

Pase yon kat debi ka pi fasil pase pote lajan kach, men li kapab tou fè li fasil pou depanse twòp. Si konpayi kat debi ou a bay alèt tèks oswa imel pou fè w konnen lè balans ou desann anba yon sèten nivo, enskri pou sèvis sa a.

Acha pou yon kat

Anvan ou enskri pou yon kat kredi, fè devwa ou epi chèche pi bon kontra a. Asire w ke ou konsidere:

  • pa gen oswa frè anyèl ki ba: Gen kèk kat ki chaje yon frè jis pou gen kat la.
  • to enterè: Chèche kat kredi ki ofri to enterè ki pi ba a ("anyèl pousantaj" oswa APR) ak frè ki pi ba yo. Gade deyò pou kat ki gen yon pousantaj entwodiksyon ki ba ki monte nan kèk tan nan lavni.
  • to enterè default: Si w rate yon peman oswa peye mwens pase minimòm lan, konpayi kat kredi a ap ogmante to enterè sou balans ki egziste deja ak tout acha nan lavni nan yon to enterè ki pi wo. Lè w ap achte yon kat, gade pou to enterè default kat la. Dapre lwa federal, emeteur kat kredi yo dwe retounen to enterè ou nan to pi ba anvan an apre sis peman youn apre lòt alè.
  • twonpe "gratis." Konpayi kat kredi pafwa fè lasisiy konsomatè yo pou aplike pou kat kredi lè yo ofri atik gratis, san yo pa ofri pi bon kondisyon yo. Lwa federal entèdi konpayi kat kredi yo ofri gratis lè yo fè maketing sou oswa toupre kanpis kolèj oswa evènman yo.
  • Kat kredi ki gen mak pou kolèj: Gen kèk kolèj ki gen akò ak konpayi ki bay kat kredi ki pèmèt konpayi an mache bay elèv yo kat kredi yo an retou pou peman yo bay lekòl yo. Sa yo souvan benefisye lekòl la, men yo pa ofri pi bon tèm pou elèv yo. Gade byen APR ak frè kat ko-marque yo menm jan ou ta nan nenpòt lòt.

Apwobasyon kat kredi

Dapre lwa federal, elèv ki gen laj 18 ak 21 an dwe montre yon kapasite pou peye oswa jwenn yon ko-siyatè pou jwenn yon kat kredi.

Kont kouran ak kat dèt

Jwenn sèvis bankè yo souvan wo nan yon lis nouvo elèv yo fè. Kolèj pafwa antre nan akò ki pèmèt bank yo ofri kat debi ak lòt sèvis bankè bay elèv yo sou lakou lekòl la. Gen kèk menm bay idantite lekòl ki fonksyone kòm kat debi ki gen mak labank epi yo ka distribye rabè èd finansye federal atravè kat debi sa yo.

Ou pa oblije sèvi ak bank ki asosye ak lekòl ou a. Souvan patenarya sa yo pa ofri pi bon tèm ak pi ba pousantaj. Boutik pou jwenn bank ki ofri ou pi bon kontra pou sèvis ou vle yo.

Men kèk pwoblèm pou konsidere:

  • Frè ATM. An jeneral, w ap oblije peye yon frè pou w retire lajan nan yon ATM ki pa opere pa konpayi kat debi w la. Chèche konnen konbyen machin ATM gratis ki sou kanpis oswa toupre, epi si yo disponib 24 èdtan pa jou.
  • frè kache. Ou dwe okouran de frè kache ki asosye ak itilizasyon kat debi. Pa egzanp, kèk kat debi chaje yon frè $.50 pou chak tranzaksyon chak fwa yon konsomatè fè yon acha lè l sèvi avèk fonksyon PIN-debi (lè yo itilize yon PIN olye de siyati). Kèk nan frè sa yo ka pa klèman divilge.
  • "pwoteksyon" dekouvè. Bank yo dwe mande pèmisyon ou anvan yo enskri ou nan yon plan dekouvè. Pa patisipe. Frè pou dekouvè yo trè wo epi yon tas kafe $3 ka rive koute prèske $40. Yo pral refize kat ou a nan pwen vann oswa nan yon ATM si pa gen ase lajan, men w ap evite peye frè segondè. Yo ka fè w peye frè dekouvè a plizyè fwa si ou pa retounen balans ou a pozitif imedyatman.

Biwo Pwokirè Jeneral Eta New York, Biwo Fwòd Konsomatè
1-800-771-7755
ag.ny.gov

Biwo Pwoteksyon Finansye Konsomatè Etazini
1-800-411-2372

Pou zouti pou konpare depans kolèj ak lòt enfòmasyon finansye
consumerfinance.gov/paying-for-college
Pou jwenn konsèy sou jere kat kredi: consumerfinance.gov/credit-cards

Rapò sou kredi chak ane
Pou tcheke pozisyon ou ak pi gwo ajans Evalyasyon kredi.
(-877-322-8228 
annualcreditreport.com

Depatman Sèvis Finansye Eta New York
Pou enfòmasyon sou kredi ak lyen ki mennen nan evalyasyon kat kredi.
dfs.ny.gov